Vladimir Beus
DETALJNA BIOGRAFIJA | BIBLIOGRAFIJA
Vladimir Beus rođen je 1939. godine u Podlugovima, Breza. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Sarajevu, a po maturiranju upisao je studij na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na kojem je diplomirao 1963. godine. Postdiplomski studij iz oblasti uređivanja šuma na tipološkim osnovama pohađao je na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i okončao ga odbranom magistarskog rada pod naslovom Zajednica bukovo jelove šume na peridotitu i serpentinitu Bosne, 1977. godine.
U toku postdiplomskog studija završio je kurs iz fotogrametrije u šumarstvu na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tokom ovog studija, 1974. godine pohađao je nastavu iz pedagoško-psihološkog obrazovanja na Univerzitetu u Sarajevu, za što je od strane Univerziteta u Sarajevu dobio diplomu o sposobnosti za obavljanje visokoškolske nastave.
Doktorsku disertaciju pod naslovom Fitocenoze bukve i jele na bazičnim i ultrabazičnim eruptivima ofiolitske zone u Bosni odbranio je 1987. godine na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Radnu aktivnost započeo je u SIP-u Sebešić u Travniku 1963. godine odakle je 1964. godine prešao u lnstitut za šumarstvo u Sarajevu, gdje je izabran za asistenta u Odjeljenju za šumska staništa. Tokom rada na Institutu, bio je angažiran na projektu Inventura šuma na velikim površinama (1964–1968), te kartiranju šumske vegetacije i šumskih zemljišta i izradi karata šumske vegetacije, zemljišta i tipova šuma za više šumskogospodarskih područja Bosne i Hercegovine (1969–1971). Na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu zaposlio se 1971. godine, gdje je izabran za asistenta na Katedri za ekologiju šuma, na predmetu Fitocenologija s tipologijom šuma. U zvanje vanrednog profesora izabran je 1987. godine, a u zvanje redovnog profesora na istom predmetu 1997. godine. Počasno zvanje profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu dodijeljeno mu je 2010. godine.
Tokom rada na fakultetu obavljao je nastavne aktivnosti na predmetu Fitocenologija sa tipologijom šuma, dijelu predmeta Specijalni šumski proizvodi – jestive i ljekovite biljne vrste, te na predmetu Katastar urbanog zelenila na Odsjeku hortikultura. Pored nastavnih obaveza na drugom stupnju studija, rukovodio je postdiplomskim studijem iz oblasti ekologije šuma na kojem je izvodio nastavu iz šumske vegetacije i tipologije šuma, kao i u okviru postdiplomske nastave iz oblasti uzgajanja šuma i uređivanja šuma. Učestvovao je u permanentnom obrazovanju šumarskih stručnjaka i bio rukovodilac seminara Korištenje tipoloških i pedoloških karata u šumarstvu.
Aktivno se bavi naučnim i stručnim radom u oblastima: fitocenologije, tipologije šuma, zaštite prirode, urbanog zelenila i prostomog planiranja. Objavio je kao autor ili koautor 70 naučnih radova, među kojima je 10 monografija, a uz sve i tri knjige, te dvije bibliografije fakulteta i monografiju 60 godina Šumarskog fakulteta (1948–2008). Objavio je i 85 stručnih radova. Dao je značajan doprinos poznavanju ekoloških, florističkih, sindinamskih i sintaksonomskih karakteristika šumskih fitocenoza Bosne i Hercegovine. U ovom smislu posebno su značajni naučni radovi o šumama bukve i jele na bazičnim i ultrabazičnim eruptivima ofiolitske zone u Bosni. U oblasti tipologije šuma dao je veliki doprinos razvoju i primjeni tipologije šuma u gospodarenju šumskim ekosistemima u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je s referatima u velikom broju naučnih i stručnih skupova u zemlji i inostranstvu.
Recenzirao je 40 knjiga (udžbenici, monografije, enciklopedija, priručnici) i veliki broj naučnih i stručnih članaka u časopisima iz oblasti šumarstva i ekologije u zemlji i inostranstvu. Bio je glavni urednik edicija Šumarskog fakulteta, Bibliografija i monografiju 60 godina Šumarskog fakulteta, časopisa Naše šume, izdanja ANUBiH-a, Zbornici radova sa naučnih skupova ANUBiH-a (25, 26 i 27), te knjige Granice rasta grada Sarajeva i regije do 2025. godine, ekološki aspekti.
Obavljao je odgovorne funkcije na fakultetu: bio je dugi niz godina šef Katedre za ekologiju šuma, kasnije Katedre za ekologiju šuma i urbanog zelenila, te šef Katedre za projektovanje i građenje u hortikulturi. Biran je za prodekana fakulteta (1988–1990) i tri puta za dekana fakulteta (1990–1996). U okviru Akademije bio je direktor Centra za istraživanje i održivi razvoj krša, Predsjednik Odbora za prirodne resurse, koju funkciju obavlja i sada, te predsjednik Organizacionog/Naučnog odbora tri simpozija.
Dobitnik je više priznanja: Nagrada Skupštine Općine Novo Sarajevo, (1980), Plaketa Grada Sarajeva (1982), Orden rada sa srebrnim vijencem (1986), Povelja Univerziteta u Sarajevu (1999), Povelja Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (1999), Povelja Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (2008), Sveska časopisa Hrvatska misao u povodu 75. obljetnice života i rada (2015), Priznanje za životno djelo Hrvatskog drvnog klastera, Zagreb i ŠGD Hercegbosanske šume, Kupres (2017), Plaketa Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (2017).
Za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka izabran je 2012, a za redovnog 2018. godine.