BHS 
English PRVI POZIV: Tradicionalno obilježavanje Svjetskog dana srca 26. 9. 2024.
Tradicionalno obilježavanje Svjetskog dana srca
26. 9. 2024. u 12 sati
Amfiteatar ANUBiH-a
XVI međunarodni simpozij / javna predavanja:
Digitalna medicina
Predavači:
1. Prof. dr. Senka Mesihović-Dinarević, ANUBiH; Digitalna medicina, kardiologija i javno zdravstvo / Digital medicine, cardiology and public health – ABSTRACT
2. Prof. dr. Kenan Abdurrahman Kara, MD; Pediatric Cardiovascular Department; ISU Medical Park Gaziosmanpaşa Hospital, Istanbul: Digitalna medicina u kardiohirurgiji / Digital medicine in cardiosurgery
3. Prof. dr. Aida Pilav, ZZJZ, Kanton Sarajevo: Digitalna medicina u javnom zdravstvu / Digital medicine in public health
Kardiovaskularna medicina je područje kliničke prakse s kontinuiranim brzim širenjem znanja, smjernica, najbolje prakse i novih tehnologija. Brzi tempo promjena i dalje je obilježje kardiovaskularne medicine i jasno je da se taj tempo ubrzava kako u kardiovaskularnoj medicini odraslih, tako i u pedijatrijskoj kardiološkoj medicini. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu koje uzrokuju velike troškove za zdravstveni sektor i gospodarstvo. Ljekari primarne zdravstvene zaštite su pred izazovom kako da optimalno upravljaju mnoštvom bolesti uključujući: kongestivno zatajenje srca, bolest koronarnih arterija, valvularne bolesti, aritmije, poremećaje lipida i hipertenziju.
Pojam Digitalna medicina odnosi se na primjenu naprednih digitalnih tehnologija, kao što su: umjetna inteligencija /najveći potencijal za revoluciju u medicini/, mašinsko učenje i analitika velikih podataka, s ciljem poboljšanje ishoda tretmana pacijenata i pružanja zdravstvene skrbi. Uključuje integraciju tehnologije i medicine kako bi se olakšalo stvaranje, pohranjivanje, analiza i širenje zdravstvenih informacija, s ciljem poboljšanja kliničkog donošenja odluka, poboljšanja njege pacijenta i smanjenja troškova. Digitalna medicina obuhvata širok raspon disciplina, uključujući techbio, healthtech i biomedicinski inženjering uz korištenje digitalnih alata i platformi za prikupljanje, pohranu i analizu podataka o pacijentima, kao i elektronske zdravstvene zapise, genomske podatke i medicinske slike. Podaci se potom mogu koristiti za razvoj nove analitike i pristupa liječenju, personaliziranje zdravstvenih intervencija i optimiziranje pružanja zdravstvene skrbi. Inovativne tehnologije u svijetu kardiovaskularnog zdravlja svakodnevno se šire. Digitalna medicina temelji se na dokazima, a njezin pristup je ukorijenjen rigoroznim znanstvenim istraživanjima i kliničkim dokazima. Ona je osmišljena kako bi proširila i nadopunila tradicionalnu medicinsku praksu, pružajući liječnicima i drugim zdravstvenim radnicima alate i resurse koji su im potrebni za donošenje informiranih odluka i pružanje bolje skrbi pacijentima.
Javno zdravstvo je „znanost i umjetnost prevencije bolesti, produžavanja života i promocije zdravlja organiziranim naporima i informiranim izborima društva, organizacija, javnih i privatnih, zajednica i pojedinaca“. E-zdravstvo je pružanje zdravstvene zaštite pomoću informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Ima potencijal poboljšati cijeli životni ciklus zdravstvenih problema, od prevencije i dijagnoze do liječenja, kao i praćenje i upravljanje zdravljem i načinom života. E-zdravstvo je važan element strategije jedinstvenog digitalnog tržišta da bi Europska unija (EU) bila spremna za digitalno doba. Svjetska Zdravstvena Organizacija /SZO/ definira e-zdravstvo kao ekonomičnu i sigurnu upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija za podršku zdravlju i područjima povezanim sa zdravljem, uključujući usluge zdravstvene skrbi, zdravstveni nadzor, zdravstvenu literaturu, zdravstveno obrazovanje, znanje i istraživanje. E-zdravstvo opisuje zdravstvene usluge koje su podržane digitalnim procesima, komunikacijom ili tehnologijom poput: elektroničkog propisivanja lijekova, telezdravstva ili elektronskih zdravstvenih zapisa. Ključne komponente e-zdravstva uključuju: elektroničke zdravstvene kartone, telemedicinu, razmjenu zdravstvenih informacija, mobilne zdravstvene aplikacije, nosive uređaje i zdravstvene informacije na mreži. Ove tehnologije omogućuju pružateljima zdravstvenih usluga, pacijentima i drugim sudionicima učinkovitiji pristup, upravljanje i razmjenu zdravstvenih informacija, što dovodi do poboljšane komunikacije, donošenja odluka i ukupnih ishoda zdravstvene skrbi. Pandemija Covid 19 koja je zahvatila cijeli svijet, otežala je velikom broju ljudi da lično dobiju odgovarajuću zdravstvenu skrb. Stariji građani i ljudi s hroničnim zdravstvenim problemima bili su izloženi većem riziku od prosječno zdravih ljudi, stoga su bili više pogođeni od većine. Prelaz sa personalnih na telezdravstvene preglede i intervencije bio je neophodan kako bi se smanjio rizik od širenja i/ili zaraze bolešću. Forsirano korištenje telezdravstva tokom pandemije istaknulo je njegove prednosti i slabosti, što je ubrzalo napredovanje ovog medija. Povratne informacije korisnika o e-zdravstvu tokom pandemije COVID-19 bile su vrlo pozitivne, pa su stoga mnogi pacijenti i pružatelji zdravstvenih usluga izjavili da će nastaviti koristiti ovu metodu zdravstvene zaštite i nakon pandemije. E-zdravstvo, a posebno telemedicina, vitalni je resurs za udaljena područja zemalja u nastajanju i u razvoju, ali ga je često teško uspostaviti zbog nedostatka komunikacijske infrastrukture. Neki istraživači vjeruju da bi internetska zdravstvena skrb mogla biti najučinkovitija kao dodatak personalnoj skrbi.
PROJEKTI 2024
Analiza uticaja mediteranske i nemediteranske ishrane na kardiovaskularne rizike
