Epidemiološki nadzor predstavlja kontinuirano sistematično prikupljanje, analizu i interpretaciju zdravstvenih podataka, imajući na umu njihovu vremensku zastupljenost i prostornu rasprostranjenost. Prikupljeni podaci su od esencijalnog značaja za planiranje, implementaciju i evaluaciju prakse javnog zdravstva. Konačna karika u lancu nadzora jeste primjena ovih podataka u cilju prevencije i kontrole bolesti. Sistem nadzora podrazumijeva postojanje funkcionalnih kapaciteta za prikupljanje podataka, njihovu analizu i dostavljanje programima javnog zdravstva.

Provođenje protiv epidemijskih mjera je u ovom momentu obaveza državnih, entitetskih, kantonalnih institucija, lokalnih zajednica i svakog pojedinca. Nadležne institucije na raznim nivoima vlasti donijele su niz naredbi i preporuka vezanih za mjere fizičke distance, higijene, masovnog okupljanja i korištenja raznih javnih i privatnih servisa. Da bi se efikasnije pratilo njihovo djelovanje i kontrolisala situacija koja se rapidno mijenja, nužno je dalje unapređenje sistema epidemiološkog nadzora.