Tim projekta: članovi Odbora za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH

Voditelj projekta: akademkinja Senka Mesihović-Dinarević

1. Uvod

Teški akutni respiratorni sindrom Coronavirus 2 (SARS-CoV-2-; engl. Severe acute respiratory syndrome coronavirus 2) koji uzrokuje COVID-19 dostigao je pandemijski nivo od marta 2020.  Pacijenti s kardiovaskularnim riziko faktorima i dijagnosticiranom kardiovaskularnom bolešću, predstavljaju ranjivu populaciju kada imaju infekciju COVID-19, uz povećan rizik od morbiditeta i morataliteta. Iako su rezultati studija pokazali da SARS-COV-2 prvenstveno utiče na gornje respiratorne puteve, uključeni su i gastrointestinalni i kardiovaskularni sistem. Teška COVID-19 infekcija je udružena s oštećenjem miokarda i srčanim aritmijama. COVID-19 je nova bolest s nedovoljno poznatih epidemioloških karakteristika i spektra kliničke ekspresije u djetinjstvu. Trenutno, nema dovoljno podataka o kardiovaskularnoj i imunološkoj zahvaćenosti kod COVID-19 pedijatrijskih pacijenata. Nedavne studije indiciraju da djeca imaju nižu incidencu ove bolesti s predominacijom blažih formi, ali se mogu javiti i teške kliničke forme kao što su, uz ostale i akutni respiratorni distres sindrom i multisistemski inflamatorni sindrom /1, 2/. Dokazi upućuju na to da u poređenju s odraslima, djeca vjerojatno imaju slično virusno opterećenje u nazofarinksu (3), sličnu stopu sekundarnih infekcija i mogu širiti virus na druge (4,5). Teški oblici bolesti izraženiji su u dojenčadi u odnosu na djecu 11-15 godina i ≥16 godina (11% u odnosu na 4% i 3%), a procjenjuje se da ≥90% djece ima asimptomatski, blagi ili umjereni oblik COVID-19 (6). Primarni cilj za SARS-CoV-2 je respiratorni trakt, ali zahvaćenost srca i krvnih žila javlja se kao jedna od značajnih i po život opasnih komplikacija infekcije SARS-CoV-2 u odraslih, moguće i u djece (7). Klinička manifestacija bolesti varira među populacijom, a glavni simptomi infekcije su groznica, suhi kašalj, glavobolja i dispnea, s napredovanjem u upalu pluća. Manifestacija i ponašanje virusne infekcije u djece slabo su definirani. Teška manifestacija SARS-COV-2 u djece je rijetka i stopa hospitalizacije je značajno niža u odnosu na odrasle. Slično kao i kod odraslih, najčešće su zahvaćeni dišni putevi. U najvećoj dosadašnjoj studiji, 2143 pedijatrijska bolesnika, 94,1% djece bilo je ili asimptomatsko ili je imalo blagu do umjereno tešku bolest. Studija je također pokazala da je 5,2% djece imalo respiratorni distres ili hipoksiju, a 0,6% djece su napredovali do sindroma akutnog respiratornog distresa ili multiorganskog zatajenja  /8/.

Većina studija je pokazala da infekcija SARS-COV-2 involvira respiratorni i kardiovaskularni sistem kao i druge sisteme. Adulti sa SARSCoV-2 infekcijom mogu se grupisati u različite kategorije stepena ozbiljnosti bolesti: asimptomatska ili presimptomatska infekcija, blaga, umjerena, teška ili kritična bolest. Međutim, kriteriji za svaku kategoriju mogu se preklapati ili varirati prema različitim kliničkim smjernicama i kliničkim ispitivanjima, a klinički status pacijenta može se promijeniti tokom bolesti. /9,10/. Simptomi COVID-19 se uveliko razlikuju po težini i trajanju. Dvanaest najčešćih simptoma Covid infekcije su: promjena okusa, promjena mirisa, groznica, suhi kašalj, produktivan kašalj, bolovi u mišićima, glavobolja, curenje iz nosa, grlobolja, proljev, otežano disanje i groznica.
"Dugi  /eng long/ COVID" je fenomen u kojem bolesnici imaju dugotrajno neriješene simptome. Nakon početnog ataka infekcija, fokus se preusmjerio na tretman dugoročnim posljedicama bolesti kod preživjelih. 'Postakutni COVID' (kolokvijalno poznat kao 'dugi COVID') pojavljuje se kao prevladavajući sindrom. Obuhvata mnoštvo iscrpljujućih simptoma (uključujući nedostatak zraka, bol u prsima, palpitacije i ortostatsku netoleranciju) koji mogu trajati sedmicama ili više nakon blage bolesti /11/. Velik dio pacijenata s COVID-19 ima komorbiditete, a najčešće su kardiovaskularne bolesti (KVB), prisutne u oko 30-48% bolesnika. Bolesnici s KVB imaju veću vjerojatnoću da će biti zaraženi SARS-CoV-2 i razviti teške slučajeve. Kod SARS-a, prisutnost komorbiditeta povećala je rizik od smrti 12 puta. Stoga bolesnici s COVID-19 s dijagnosticiranom KVB-om mogu patiti od većeg rizika smrtnosti nakon infekcije SARS-CoV-2 /12/.

2. Predmet istraživanja

Kod pedijatrijskih bolesnika s PCR-pozitivnom aktivnom infekcijom COVID-19, značajne aritmije su rijetke, ali su češće nego što se očekivalo u općoj pedijatrijskoj populaciji. Komorbiditeti nisu češći u bolesnika s aritmijama nego u bolesnika bez aritmija. Iako je poznato da virus obično utječe na respiratorni sisem, postoje podaci u adultnim radovima o kardiovaskularnoj zahvaćenosti, uključujući elektrofiziološke abnormalnosti i izvještaje o iznenadnoj srčanoj smrti. Trenutno, literatura o elektrofiziološkim abnormalnostima u djece s COVID-19 infekcija nedostaje.

Nedavna studija otkrila je da hospitalizirani pacijenti s COVID-19 s popratnom srčanom bolešću imaju iznimno lošu prognozu u poređenju s onima bez srčane bolesti. U kliničkoj praksi, ehokardiografija je prva linija u procjeni rada srca, koja omogućava neinvazivnu kvantifikaciju rada srca u bolesnika s COVID-19 /12/. Trenutno, postoje limitirani podaci o srčanim manifestacijama pacijenata oboljelih od COVID-19 s KVB-om. Najčešća srčana abnormalnost u bolesnika s KVB-om bila je disfunkcija desne komore /DK/, zatim dijastolna disfunkcija lijeve komore /LK/ i sistolna disfunkcija LK. Smanjena funkcija DK povezana je s većom smrtnošću u bolesnika s KVB-om, što sugerira da mjerenja RV-a mogu biti važna za otkrivanje pacijenata s KVB-om COVID-19 koji su pod većim rizikom od smrtnosti. Disfunkcija desne komore češća je od disfunkcije LK među pacijentima s COVID-19 s dokazanom KVB-om. Mehanizam loših ishoda u bolesnika s COVID-19 s KVB-om ostaje nepoznat. Prethodna istraživanja sugeriraju da virusne infekcije koronavirusom mogu potaknuti kardiovaskularne događaje i pogoršati zatajenje srca. Direktno virusno oštećenje, pogoršanje sistemskog upalnog odgovora i hipoksemija mogu dovesti do oštećenja srca /12/. Trenutno, postoje limitirani podaci o srčanim manifestacijama pacijenata oboljelih od COVID-19 s KVB-om uključujući ehokardiografske karakteristike i vrijednost ehokardiografskih parametara u bolesnika s KVB-om COVID-19.

Osim ARDS-a, bolesnici s teškom infekcijom mogu razviti oštećenje miokarda i citokinsku oluju, što rezultira zatajenjem srca, arteriovenskom trombozom (venska tromboembolija, akutni koronarni sindrom, cerebralni infarkt) i akutnim oštećenjem bubrega. Biomarkeri za ove komplikacije su: troponin, N-terminalni pro-B-tip natriuretski peptid (NT-proBNP), D-dimer i serumski kreatinin. Progresijom bolesti sa saturacijom kiseonika koja je niža od 94%, javljaju se i ARDS, oštećenje miokarda, tromboza, oštećenje bubrega uz citokinsku oluju.

Riziko faktori za nastanak kardiovaskularnih bolesti u toku Sars-Cov-2 su: starenje /dob pacijenta/
hipertenzija, dijabetes melitus, pušenje, kardiovaskularne bolesti (zatajenje srca, moždani udar, angina pektoris, infarkt miokarda), hronična opstruktivna plućna bolest, hronična bolest bubrega, maligna bolest (osobito ako je pacijent trenutno pod hemoterapijom ili radioterapijom).

Pacijenti s hipertenzijom izloženi su povećanom riziku od morbiditeta i mortaliteta ako se zaraze SARS-CoV-2, iako je to u korelaciji sa drugim faktorima kao što su dob i vaskularni poremećaji.  Multidisciplinarno liječenje COVID-19 temeljeno na brzo rastućem broju dokaza, pomoći će osigurati najbolje moguće ishode za pacijente, uključujući one s faktorima rizika kao što je hipertenzija. U mnogim zemljama provode se stroga pravila o izolaciji i socijalnom distanciranju kako bi se usporilo širenje novog koronavirusa. Osim toga, velik dio “elektivnih” ili “nebitnih” postupaka je odgođen ili otkazan kako bi se zdravstveni sostemi mogli nositi s prilivom slučajeva zaraznih bolesti. To je stvorilo zahtjev da se veliki dio zdravstvenih konsultacija provodi na daljinu. Strategije telemedicine idealno su prikladne za lakši tretman i dijagnostiku pacijenata u nedostatku konsultacija licem u lice, a vrijednost ovog pristupa (koji se inače sporo široko koristi u kliničkoj praksi) je postala jasna /13/. 

3. Ciljevi istraživačkog projekta

• evaluacija znanja o SARS-CoV-2,
• epidemiologija,
• transmisija,
• udružena klinička prezentacija,
• uključujući i imunološki i kardiovaskularni status kod postCovid pacijenata pedijatrijske i adultne populacije,
• kardijalni i pulmonalni aspekt SARS-CoV-2,
• prognostička vrijednost ehokardiografskih parametara u bolesnika s infekcijom COVID-19 i dokazanim KVB-om,
• long standing COVID-19 u pedijatrijskoj i adultnoj populaciji,
• COVID-19 i sport u pedijatrijskoj populaciji.

4. Polazne postavke

- Značajan broj pacijenata s postcovid 19 ima zahvaćenost imunološkog i kardiovaskularnog sistema kako u pedijatrijskoj tako i u adultnoj popualciji.

- Pedijatrijska populacija ima različit nivo antitijela na COVID-19 u odnosu na talas 1-5 pandemije COVID-19.

- Pedijatrijski pacijenti imaju lakši oblik COVID-19 i manji stepen hospitaliazije.

- Adultni pacijenti sa komorbiditetom imaju veći rizik za nastanak zaraze SARS-CoV-2 i razvijanje težeg oblika SARS-a.

- Značajne su ehokardiografske karakteristike i prognostička vrijednost ehokardiografskih parametara u bolesnika s KVB-om COVID-19.

- Ehokardiografske karakteristike pedijatrijskih pacienata u odnosu na status koronarnih arterija i miokard.

- Pedijatrijski bolesnik s PCR-pozitivnom aktivnom infekcijom COVID-19, rijetko ima značajne aritmije, ali su češće nego što se očekivalo u općoj pedijatrijskoj populaciji.

5. Metodologija istraživanja

5.1. Metode koje će u istraživanju biti korištene

• anamneza
• epidemiološka anketa
• pedijatrijski pregled
• internistički pregled
• elektrokardiogram djece i odraslih
• pedijatrijska ehokardiografija
• ehokardiografija odraslih
• laboratorijska analiza

5.2. Tehnike istraživanja

• epidemiološki podaci, anamneza, komorbiditeti
• laboratorijski nalazi/ KS CRP N urea i kreatinin, AST ALT D dimer, Corona IgG Corona IgM, CPKMB CPK LDH/
• elektrokardiogram /EKG/: ritam, frekvenca /u odnosu na dob pacijenta/, PR interval, q talas, delta talas, QT interval, ST segment, AVB /atrioventriklarni blok/ I, II III, IBDG /inkompletni blok desne grane/, eventulano prisustvo aritmija
• 24h Holter EKG na indikaciju
• dvodimenzionalna Kolor i CW Doppler ehokardiografska evaluacija kardiovaskularnog sistema /LV EDD ESD S LVPW EF, TAPSE AO AP, MV: E i A talas, dijamatar i tok koronarnih arterija/;
• kreiranje baze podataka u MS Access ili MS Office;
• evaluacija varijabli statističkim programom

5.3. Plan i protokol istraživanja

I. faza istraživanja:

• pedijatrijska populacija 2000 ispitanika prema protokolu;
• adultna populacija 200 pacijenata prema protokolu /period Covid i Postcovid kontakt
• PCR+/-/

II. faza istraživanja: praćenje ove dvije populacije tokom 6 mj uz reevaluaciju parametara laboratorijskih, elektrokardiografskih i ehokardiografskih

III. faza istraživanja: statistička obrada rezultata istraživanja, publikovanje rezultata projekta.

6. Očekivani rezultati

Rezultati istraživanja pokazat će razlike u stepenu težine bolesti/infekcije sa COVID-19 u pedijatrijskoj i adultnoj populaciji. Mogućnost COVID-19 infekcije kod djece sa atipičnom simptomatologijom i pozitivnom ili suspektnom epidemiološkom anketom, s posebnom pažnjom na imunološki i status koronarnih arterija. Pacijenti sa komorbiditetom u adultnoj populaciji imaju veći rizik za nastanak težeg oblika COVID-19 infekcije.

Entitet Long standing Post COVID-19 u pedijatrijskoj i adultnoj populaciji  vrijedan je evaluacije i praćenja  zbog učestalih traženja pregleda i skrbi tih pacijanata kako zbog hroničnog umora, palpitacija, smanjene fizičke tolerancije, stoga bolje razumijevanje ovog entiteta moglo bi pomoći medicinskoj zajednici da predloži adekvatan tretman koji ovisi o priznatoj fiziopatologiji.

Multidisciplinarno liječenje COVID-19 temeljeno na brzo rastućem broju dokaza pomoći će osigurati najbolje moguće ishode za pacijente, uključujući one s faktorima rizika kao što je hipertenzija, pušenje cigareta, povišeni krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i  prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića.

7. Doprinos istraživanja

Mogućnost COVID-19 u djece s atipičnom simptomatologijom i pozitivnom ili suspektnom epidemiološkom anketom danas bi trebala biti u fokusu svakog pedijatra u ustanovama primarne zdravstvene zaštite. Kardiovaskularna procjena uvijek bi trebala biti opcija kod pacijenata nakon COVID-a. Imunološka procjena neophodna je u bolesnika nakon COVID-a kako bi se steklo daljnje razumijevanje pacijentovog statusa. 

Uz više seroloških testiranja na teški akutni respiratorni sindrom coronavirus 2 liječnici bi mogli pravodobno i točnije postaviti dijagnozu COVID-19, kao i procijeniti ulogu asimptomatske djece u prijenosu bolesti te procijeniti važnost zaštitnih antitijela i distribucija COVID-19.

U adultnoj populaciji razumijevanje i tretman perzistentnih simptoma nakon blagog COVID-19 i nakon nekoliko mjeseci doprinose adekvantom tretmanu pacijenata u skladu sa dobrom liječničkom praksom i medicini zasnovanoj na dokazima. Ehokardiografski parametri u procjeni funkcije LK i statusa koronarnih arterija, prisustva izljeva ili miokardisa u pedijatrijskoj populaciji uz ehokardiografske parametre funkcije DK doprinjet će procjeni težine kliničke slike i adultnih pacijenta uz identifikaciju riziko faktora za nastanak KVB u toku SARS Covid infekcije odnosno detekciji i prevenciji istih sa krajnjim ciljem adekvatnog tretmana i povoljnog ishoda za kompromitovane pacijente.

8. Literatura:

1. Bixler D, Miller AD, Mattison CP, Taylor B, Komatsu K, Pompa XP, et al. SARS-CoV-2-associated deaths among persons aged <21 years United States, February 12-July 31, 2020. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 2020;69(37):1324-9. https://doi.org/10.15585/mmwr.mm6946a7.
2. Leeb RT, Price S, Sliwa S, Kimball A, Szucs L, Caruso E, et al. COVID-19 trends among school-aged children United States, March 1-September 19, 2020. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 2020;69:1410-5. https://doi.org/10.15585/mmwr.mm6939e2.
3. Sargent TH, Muller WJ, Zheng X, Rippe J, Patel AB, Kociolek LK. Age-related differ-ences in nasopharyngeal severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-CoV-2) levels in patients with mild to moderate coronavirus disease 2019 (COVID-19). JAMA Pediatrics 2020;174(9):902-3. https://doi.org/10.1001/jamapediatrics.2020.3651.
4. Yonker LM, Neilan AM, Bartsch Y, Patel AB, Regan J, Arya P, et al. Pediatric severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 (SARS-CoV-2): Clinical presentation, infec-tivity, and immune responses. J Pediatr 2020; 227:45-52.e5. https: //doi.org/10.1016/j.jpeds.2020.08.037.
5. Laws RL, Chancey RJ, Rabold EM, Chu VT, Lewis NM, Fajans M, et al. Symptoms and transmission of SARS-CoV-2 among children Utah and Wisconsin, March-May 2020. Pediatrics 2020;146(6):e2020027268.
6. DeBiasi RL, Song X, Delaney M, Bell M, Smith K, Pershad J, et al. Severe coronavi-rus disease-2019 in children and young adults in the Washington, DC, metropolitan region. J Pediatr 2020;223:199-203.e1. https://doi.org/10.1016/j.jpeds.2020.05.007.
7. Rodriguez-Gonzalez M, Castellano-Martinez  A,  Cascales-Poyatos  HM,  Perez-Reviriego AA. Cardiovascular impact of COVID-19 with a focus on children: A system-atic review. World J Clin Cases 2020;8:5250-83.   https://doi.org/10.12998/wjcc.v8.i21.5250
8. Dong Y, Mo X, Hu Y, et al. Epidemiological characteristics of 2143 pediatric patients with 2019 coronavirus disease in China. Pediatrics. 2020.
9. Tenforde M.W., Kim S.S., Lindsell C.J. Symptom Duration and Risk Factors for Delayed Return to Usual Health Among Outpatients with COVID-19 in a Multistate Health Care Systems Network - United States, March-June 2020. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 2020; 69 (30): 993-8.
10. Marshall M. The lasting misery of corona virus long-haulers. Nature. 2020; 585 (7825): 339-41.
11. Amina Šeta, Senka Dinarević-Mesihović, Timur Šečić, Miralem Đešević: „Unresolved symptoms in adult population after mild SARS-COV2 infections; Hrvat. čas. zdr. znan. 2021; 1; P: 65-69, https://doi.org/10.48188/hczz.1.2.7
12. Li Y, Fang L, Zhu S, Xie Y, Wang B, He L, Zhang D, Zhang Y, Yuan H, Wu C, Li H, Sun W, Zhang Y, Li M, Cui L, Cai Y, Wang J, Yang Y, Lv Q, Zhang L, Johri AM, Xie : „Echocardiographic Characteristics and Outcome in Patients With COVID-19 Infection and Underlying Cardiovascular Disease“ Front Cardiovasc Med. 2021 Mar 16;8:642973. doi: 10.3389/fcvm.2021.642973. eCollection 2021. PMID: 33796573: https: //pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33796573/
13. Kazuomi Kario, MD, PhD,Yuji Morisawa,  et al:“COVID‐19 and hypertension—evidence and practical management: Guidance from the HOPE“ Asia Network J Clin Hypertens (Greenwich).2020 Jul; 22(7): 1109–1119.

Relevantne reference:

1. Lai C-C, Ko W-C, Lee P-I, Jean S-S, Hsueh P-R. Extra-respiratory manifestations of COVID-19. Int J Antimicrob Agents. (2020) 2020:106024. doi: 10.1016/j.ijantimicag.2020.106024.
2. Bertoncelli D, Guidarini M, Della Greca A, Ratti C, Falcinella F, Iovane B, et al. COVID19: potential cardiovascular issues in pediatric patients. Acta Bio Med AteneiParmensis. (2020) 91:177. doi: 10.23750/bm.v91i2.9655.
3. Dhakal BP, Sweitzer NK, Indik JH, Acharya D, William P. SARS-CoV-2 infection and cardiovascular disease: COVID-19 heart. Heart Lung Circ. (2020) 29:973–87. doi: 10.1016/j.hlc.2020.05.101.
4. Zheng YY, Ma YT, Zhang JY, Xie X. COVID-19 and the cardiovascular system. Nat Rev Cardiol. 2020;17(5):259–260.
5. Zhou P, Yang XL, Wang XG, Hu B, Zhang L, Zhang W, et al. A pneumonia outbreak associated with a new coronavirus of probable bat origin. Nature. 2020;579(7798):1–4. doi: 10.1038/s41586-020-2012-7.
6. Sinha IP, Harwood R, Semple MG, Hawcutt DB, Thursfield R, Narayan O, et al. COVID-19 infection in children. Lancet Respir Med. (2020) 8:446–7. doi: 10.1016/S2213-2600(20)30152-1.
7. Leeb RT, Price S, Sliwa S, Kimball A, Szucs L, Caruso E, et al. COVID-19 trends among school-aged children United States, March 1-September 19, 2020. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 2020;69:1410-5.
8. Babapoor-Farrokhran S, Gill D, Walker J, Rasekhi RT, Bozorgnia B, Amanullah A. Myocardial injury and COVID-19: possible mechanisms. Life Sci. (2020) 2020:117723. doi: 10.1016/j.lfs.2020.117723.
9. Wang D, Hu B, Hu C, Zhu F, Liu X, Zhang J, et al. Clinical characteristics of 138 hospitalized patients with 2019 novel coronavirus-infected pneumonia in Wuhan, China. (2020) 323:1061–9. doi: 10.1001/jama.2020.1585.
10. Dhochak N, Singhal T, Kabra SK, Lodha R. Pathophysiology of COVID-19: Why chil-dren fare better than adults? Indian J Pediatr 2020;87(7):537-46.
11. Brodin P. Why is COVID-19 so mild in children? Acta Paediatr 2020;109(6):1082 ps://doi.org/10.1111/apa.15271.
12. Zeng J-H, Liu Y, Yuan J, Wang F, Wu W-B, Li J-X, et al. Clinical characteristics and cardiac injury description of 419 cases of COVID-19 in Shenzhen, China. (2020). doi: 10.2139/ssrn.3556659.
13. Royal College of Pediatrics and Child Health. Guidance-Paediatric Multisystem Inflammatory Syndrome Temporally Associated with COVID-19; 2020. Available from: https://www.rcpch.ac.uk/resources/guidance-paediatric-multisystem-inflammato-ry-syndrome-temporally-associated-covid-19. [Last accessed on 2020 May 17].
14. Viner RM, Whittaker E. Kawasaki-like disease: Emerging complication during the COVID-19 pandemic. Lancet 2020;395(10239):1741-3.
15. Dinarević S, Henein MY, Zaghal AA, Shinebourne EA, Gibson DG. Exercise stress echocardiography in children with Kawasaki disease-left ventricular axis selectively impaired. The second world congress of paedatric cardiology and cardiac surgery. Am J Cardiol 1998;81(11):1356-9.
16. Rodriguez-Gonzalez M, Rodríguez-Campoy P, Sánchez-Códez M, Gutiérrez-Rosa I, Castellano-Martinez A, Rodríguez-Benítez A. New onset severe right ventricular failure associated with COVID-19 in a young infant without previous heart disease. Cardiol Young 2020;30(9):1346-9.
17. Matsubara D, Kauffman HL, Wang Y, Calderon-Anyosa R, Nadaraj S, Elias MD, et al. Echocardiographic findings in pediatric multisystem inflammatory syndrome associated with COVID-19 in the United States. J Am CollCardiol. (2020) 76:1947–61. doi: 10.1016/j.jacc.2020.08.056.
18. CDC COVID-19 Response Team. Coronavirus disease 2019 in children-United States, February 12-April 2, 2020. MMWR Morb Mortal Wkly Rep 2020;69(14):422-6.
19. Andina D, Noguera-Morel L, Bascuas-Arribas M, Gaitero-Tristán J, Alonso-Cadenas JA, Escalada-Pellitero S, et al. Chilblains in children in the setting of COVID-19 pan-demic. PediatrDermatol 2020;37(3):406-11.
20. Kobayashi T, Fuse S, Sakamoto N, Mikami M, Ogawa S, Hamaoka K, et al. New Z score curve of the coronary arterial internal diameter using the lambda-mu-sigma method in a pediatric population. J Am SocEchocardiogr 2016;29(8):794-801.e29.
21. Lopez L, Colan S, Stylianou M, Granger S, Trachtenberg F, Frommelt P, et al. Relationship of echocardiographic Z scores adjusted for body surface area to age, sex, race, and ethnicity: The pediatric heart network normal echocardiogram data-base. CircCardiovasc Imaging 2017;10(11):e006979
22. World Health Organization, December 30th, 2020
23. Symptoms of Coronavirus CDC n.d. https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/symptoms-testing/symptoms.html (accessed March 1, 2021.)
24. Clinical Spectrum of SARS-CoV-2 Infection.NIH COVID-19 treatment guidelines. https:// covid19treatmentguidelines.nih.gov/ overview/clinical-spectrum/ (accessed October 11, 2021.)
25. Tenforde M.W., Kim S.S., Lindsell C.J. Symptom Duration and Risk Factors for Delayed Return to Usual Health Among Outpatients with COVID-19 in a Multistate Health Care Systems Network - United States, March-June 2020. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 2020; 69 (30): 993-8.
26. Marshall M. The lasting misery of coronavirus long-haulers. Nature. 2020; 585 (7825): 339-41.
27. The Lancet Facing up to long COVID. Lancet. 2020; 396 (10266): 1861.
28. Eshak N., Abdelnabi M., Ball S. Dysautonomia: An Overlooked Neurological Manifestation in a Critically ill COVID-19 Patient. Am J Med Sci. 2020; 360 (4): 427-9.
29. Davido B., Seang S., Tubiana R., de Truchis P. Post-COVID-19 chronic symptoms: a postinfectious entity? Clin Microbiol Infect. 2020; 26 (11): 1448-9.
30. Speth M.M., Singer-Cornelius T., Oberle M., Gengler I., Brockmeier S.J., Sedaghat A.R. Olfactory Dysfunction and Sinonasal Symptomatology in COVID-19: Prevalence, Severity, Timing, and Associated Characteristics. Otolaryngol Head Neck Surg. 2020; 163 (1): 114-20.
31. Carfì A., Bernabei R., Landi F. Gemelli Against COVID-19 Post-Acute Care Study Group. Persistent Symptoms in Patients After Acut COVID-19. JAMA. 2020; 324 (6): 603-5.
32. Lan L., Xu D., Ye G., Xia C., Wang S., Li Y. Positive RTPCR test results in patients recovered from COVID-19. JAMA. 2020; 323: 1502-3.
33. Mizrahi B., Shilo S., Rossman H. Longitudinal symptom dynamics of COVID-19 infection. Nat Commun. 2020; 11 (1): 6208.
34. Nehme M., Braillard O., Alcoba G. COVID-19 Symptoms: Longitudinal Evolution and Persistence in Outpatient Settings (published online ahead of print, 2020 Dec 8) Ann Intern Med. 2020; M20-M5926. Halpin S, O'Connor R, Sivan M. Long COVID and chronic COVID syndromes. J Med Virol. 2021; 93 (3): 1242-3.
35. The Lancet. Facing up to long COVID. Lancet.2020; 396 (10266): 1861.
36. Samuel S, Friedman  RA,  Sharma  C,  Ganigara  M,  Mitchell  E,  Schleien  C,  et  Incidence  of  arrhythmias  and  electrocardiographic  abnormalities  in  symptomatic  pediatric patients with PCR-positive SARS-CoV-2 infection, including drug-induced changes in the corrected QT interval. Heart Rhythm 2020;17(11):1960-6.   https://doi.org/10.1016/j.hrthm.2020.06.033..  
37. Xia W, Shao J, Guo Y, Peng X, Li Z, Hu D. Clinical and CT features in pediatric patients with COVID-19  infection:  Different  points  from    Pediatr  Pulmonol 2020;55(5):1169-74.   https://doi.org/10.1002/ppul.24718.

Voditeljica projekta: Akademkinja Adila Pašalić Kreso

Tim projekta: članovi Odbora za pedagoške nauke ANUBiH

Projekt pod nazivom Pedagoški i andragoški izazovi u kontekstu kućne izolacije djece do 18 godina u vrijeme pandemije COVID-19 potaknut je pandemijskom situacijom, ali će imati dugoročni značaj. Pandemijska situacija kao situacija nove krize sa kojom se suočavaju i djeca i odrasli u BiH ima neke zajedničke karakteristike sa drugim prethodno proživljenim krizama, (ratni sukob i razaranja, izbjeglištvo, poplave, zemljotresi) ali i brojne osobitosti koje donose jedno novo, nepoznato iskustvo života, odgoja, obrazovanja i školovanja. Globalna opasnost COVID-19 donosi lokalnu interpretaciju iste prijetnje.

Predmet istraživanja:

Projekt podrazumijeva organiziranje i implementaciju istraživanja čiji je predmet proučavanja sveobuhvatna znanstvena analiza i procjena odgojno-obrazovne realnosti koja je izmijenjena zbog krizne, naglo nametnute epidemiološke situacije (COVID-19 sa svojim pretpostavljenim i stvarnim posljedicama po čovjekovo zdravlje je neka vrsta nezavisne varijable, varijable konteksta, dok je odgojno-obrazovna realnost varijabla u promjeni, zavisna varijabla).

Projekt će se odvijati u tri etape. Prva je etapa razvoja istraživačkog dizajna, gdje dolazi do izražaja rad u timu na teorijskim i metodološkim usaglašavanjima, te stvaranju mogućnosti za terensko istraživanje. Druga etapa odnosi se na istraživanje u više različitih regija (kantona) BiH na tri razine obrazovanja: predškolskom, osnovnoškolskom i srednješkolskom, a u fokusu su djeca, njihovi roditelji i nastavnici. Treća etapa pripada evaluaciji procesa, pisanju izvještaja i publiciranju rezultata istraživanja.

Projekt o kojem je ovdje riječ treba razumijevati kao  početni proces dugoročnog praćenja efekata krize COVID19. To je dio ambicioznijeg istraživačkog zahvata koji nije samo transferzalne, već longitudinalne prirode: istinski efekti mogu biti jasniji tek kroz nekoliko godina (najmanje 5) jer se istraživanjem želi uhvatiti fenomen u promjeni, za šta je potrebno vrijeme.

Istraživanje kombinira kvantitativni i kvalitativni pristup, s posebnim hermeneutičkim uklonom. Istraživačka pitanja i hipoteze postavljaju se u kontekstu individue (dijete, roditelj, nastavnik), institucije (obitelj, škola) i kulturne zajednice (različitosti s obzirom na sociodemografske, geografske i druge karakteristike članova uzorka), a početni popis indikatora je predstavljen na posebnoj tablici.

Cilj projekta:

Osnovni cilj ovog istraživanja je višeslojno sagledavanje pedagoško-andragoških implikacija (pozitivnih i negativnih efekata) promjene u obrazovnoj i odgojnoj paradigmi  izazvane obrazovnim alternacijama u pretakanju tradicionalnih nastavnih i didaktičkih aktivnosti  u svijet digitaliziranog života i on-line učenja i školovanja

Osnovno istraživačko pitanje glasi: koje posljedice po neometan razvoj i proces učenja djece i mladih donosi zahtjev za fizičkom izolacijom i smanjenjem kretanja, te dokidanje kontakta licem-u-lice koji je zamijenjen digitalnom komunikacijom?

Značaj projekta:

Projekt ima višestruki značaj kao što će imati i ostvareni rezultati istraživanja.  Društveni značaj istraživanja ogleda se u istraživačkoj nakani propitivanja spremnosti djece, roditelja i nastavnika za odgovorno ponašanje ne samo u sferi zaštite osobnog zdravlja ili u sferi akademskih postignuća, već i u stvaranju radnih navika, izgradnji socijalnih vještina u digitaliziranom svijetu komunikacije, razvoju locusa kontrole i voditeljskih sposobnosti djece i odraslih. Rezultati istraživanja će direktno doprinijeti povećanju povjerenja u čovjeka kao odgovornog bića koje svoju odgovornost gradi u skladu s dobi i socijalnom ulogom. Povjerenje u snage djeteta, roditelja i nastavnika da se samoroganiziraju i ko-kreairaju radni prostor koji zatim nude na uvid prosvjetnim autoritetima, mijenja i ukupnu paradigmu upravljanja obrazovanjem.

Projekt je namijenjen afirmiranju profesionalnog otvaranja prema novoj konceptualizaciji obrazovanja u kojoj kontrola i inspekcija, zabrana i kazna bivaju zamijenjene samokontrolom i disciplinom, slobodom i odgovornošću. Time bi se u BiH otvorili putovi nadilaženja inspekcijskog obrazovnog nadzora i njegove pretvorbe u supervizijsku potporu nastavnicima i roditeljima kao autentičnim učiteljima djece i mladih. Vjerujemo da se ovim istraživanjem mogu dokučiti i pozitivni učinci krize COVID19 i dati smjernice za odgojno-obrazovnu proaktivnost svakog zainteresiranog pojedinca, građanske skupine ili prosvjetnih autoriteta.

Uvod

Svjedoci smo da se  danas broj zaraženih u svijetu i Bosni i Hercegovini od coronavirusa-COVID-19 povećava. Ovo istraživanje usmjereno je na optimizaciju putanje mobilnog robota za dezinfekciju prostora, suzbijanje, sprečavanje i ubalažavanje posljedica na bosansko-hercegovačko društvood coronavirusna  COVID-19. Aplikacija mobilnih robota za dezinfekciju ima cilj  da  se obezbijedi blagovremena  dezinfekcija, sterilizaciju prostora u medicinskim ustanovama, da se  minimiziraju kontakt između ljudi,  kao i podrška u sličnim ustanovama kao što su karantin itd. To će rezultirati minimiziranjem životnih prijetnji medicinskom osoblju i ljekarima koji aktivno učestvuju u liječenju bolesnika koji su oboljeli od  coronavirusa-COVID-19.

Naziv projekta:  Istraživanje optimalne putanje mobilnog robota za dezinfekciju prostora od corona virusa - COVID-19

Vođa projekta:

Isak Karabegović, dopisni član ANU BiH

Odjeljenje tehničkih nauka

Tel: +387 61 138 856

E-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.; Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Pored vođe u tim priojekta su uključeni  veliki broj bosanskohercegovačkih istraživača i eksperata iz oblasti robotike, informatike, bioinženjerstva i drugih oblasti, te mladi istraživači i studenti postdiplomskih i doktorskih studija, iz Bosne i Hercegovine i Slovenije.

Trajanje projekta:  august 2020 – decembar 2021

Predmet istraživanja:

Predmet ovog istraživanja je određivanje optimalne putanje mobilnog robota, koji se koristi za dezinfekciju  u prostoru sa preprekama. Kako navigacija servisnog mobilnog robota treba da slijedi specifične sigurnosne aspekte, planirano istraživanje je u sinergiji dva značajna fokusa istraživanja. Prvi fokus je na razvoju optimalne putanje bazirano na selektiranim algoritmima vještačke inteligencije kroz usporedbu rezultata jedno-kriterijske (npr. najkraće putanje ili uz minimalnu potrošnju energije) i više-kriterijske optimizacije (na bazi više kriterija npr. preći najkraću putanju za minimalno moguće vrijeme).Drugi fokus je analiza slike (dobivena kroz definisani senzorski set) korištenjem najnovijih trendova u prepoznavanju okruženja korištenjem dubokih neuronskih mreža. Oba zadatka su izrazito računarski zahtjevna, pa je razlog više da ovaj projekat iz sigurnosnih razloga bude obavljen kroz razvijeno simulatorsko okruženje u cilju eksperimentisanja.

Cilj istraživanja:

• Razvoj algoritma, koji će omogućiti optimalno planiranje putanje u simulatoru.

• Razvoj algoritma analize slike korištenjem kamere i dubokog učenja na simulatoru.

• Korištenjem ovih strategija stvoriti uslove za realizaciju navigacije u simulatoru mobilnog robota. Time bi se stvorile mogućnosti da hardverskom realizacijom mobilnog robota u narednom projektu, stvore se uslovi za eksperimente na realnoj mobilnoj robotskoj platformi u stvarnom okruženju. Pri tome bi uz ostale senzore, bila korištena i kamera, u cilju unapređenja tačnosti navigacije uz razvijenu metodologiju primjene nekoliko algoritama vještačke inteligencije, razvijenih u problematici dva fokalna istraživanja.

Naziv projekta:

“Pedagoški i andragoški izazovi u kontekstu kućne izolacije djece do 18 godina u vrijeme pandemije COVID-19”

Voditeljica projekta:

Akademkinja Adila Pašalić-Kreso

Odbora za pedagoške nauke  Odjeljenja društvenih nauka

Teorijsko polazište:

Pedagogija i andragogija kao odgojne znanosti imaju važno mjesto u istraživanjima, analizama i procjenama efekata pandemijske izolacije na kvalitetu života djece i mladih, ali i zadaću pojašnjavanja efekata na populaciju odraslih kao odgajatelja djece i mladih koji definiraju ozračje odrastanja. Kao zemlja u tranziciji, sa iskustvom ratnog sukoba i krize nastale ratnim razaranjima i poratnim političkim tenzijama, baštinimo istraživanja o odrastanju generacija djece koja su u ratnim okolnostima prolazila kroz školovanje i prilagodbu u posebnim životnim uvjetima. Prirodne katastrofe poput zamljotresa I poplava i iskustvo suočavanja u tim krizama podložni su analizi I usporedbi sa krizom koju trenutno živimo. Pandemijska situacija kao situacija nove krize sa kojom se suočavaju i djeca i odrasli u BiH ima neke zajedničke karakteristike sa prethodno proživljenim krizama, ali i brojne osobitosti koje donose jedno novo, nepoznato iskustvo odgoja, obrazovanja i školovanja.

Cilj projekta:

Osnovni cilj ovog istraživanja je višeslojno sagledavanje pedagoško-andragoških implikacija (pozitivnih i negativnih efekata) promjene u obrazovnoj i odgojnoj paradigmi izazvane obrazovnim alternacijama u pretakanju tradicionalnih didaktičkih aktivnosti u svijet digitaliziranog života i on-line učenja i školovanja

Ovo sagledavanje doprinosi:

• Shvaćanju promjene vrijednosti koje je zastupala tradicionalna nastava i tradicionalna obrazovna paradigm (nezamjenjivi živi kontakt, materijalizacija objekata učenja koji se doživljavaju svim čulima i sl.)

• Razumijevanju koncepta uskraćivanja živih socijalnih kontakata (vršnjaci, članovi šire obitelji), insistiranja na pasiviziranju fizičkih aktivnosti (boravak u zatvorenom, skučenom prostoru), te uvođenja zabrana i pravila ponašanja u jednom klasteru u pandemijskoj situaciji (obitelj i šira obitelj-genracija baka i djedova) u relaciji sa ulogama i dobi čovjeka (djeca, mladi i odrasli)

• Pojašnjavanju dječje percepcije osnovnih prednosti I nedostataka on-line nastave s obzirom na dob

• Pojašnjavanju nastavničke percepcije novonastale obrazovne situacije izazavane pandemijom

• Pojašnjavanju roditeljske percepcije novonastale obiteljske I obrazovne situacije izazavane pandemijom

• Uočavanju slijepih mrlja u ovim različitim doživljajima iste situacije i poboljšanju komunikacije na relaciji dijete-roditelj-nastavnik

• Konkretnim prijedlozima za buduća ponašanja u obrazovanju i odgoju koji se oslanjaju na znanstvene nalaze i rezultate istraživanja

APLIKACIONI OBRAZAC PROJEKTA

Dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Fikret Čaušević

Ekonomske i društvene posljedice pandemije Covid-19: Globalna ekonomija, EU, regija Zapadnog Balkana, i Bosna i Hercegovina

Some economic and social consequences of the Covid-19 pandemic for the global economy, the EU, the Western Balkans, and Bosnia and Herzegovina

Akademik Esad Duraković

Proizvodimo viruse za biološke ratove, oni su strašniji i od atomskoga oružja... Nevidljivi su i ne možete im umaći!

Akademik Esad Duraković

PARADOXICAL: Greed for profit has led the world to poverty and suffering

Akademik Esad Duraković

Paradoks: Glad za profitom vodi svijet u siromaštvo i patnju

Akademik Esad Duraković

'Instinkt čopora' vraća se: Kakav će svijet nastati nakon virusa? Ko preživi, imat će ozbiljne mentalne posljedice...