Promocija knjige „Matematičari – akademici“ koja govori o životu i radu akademika: M. Bajraktarevića, M. Maravića, B. Martića, V. Perića i F. Vajzovića autorice Mirjane Vuković održana je u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Na promociji su o knjizi i o pojedinim akademicima i njihovim dostignućima govorili: akademik prof. dr. Dejan Milošević, sekretar Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH-a, domaća članica ANUBiH-a prof. dr. Mirna Džamonja, prof. dr. Mehmed Nurkanović, prof. dr. Amela Muratović Ribić i autorica akademkinja prof. dr. Mirjana Vuković.

U uvodnom obraćanju akademik Dejan Milošević je istakao da ova knjiga nije samo biografija, nego da predstavlja naučno djelo, te spada u znalački ispričane priče.

Autorica je uložila puno truda da prikupi podatke o matematičarima akademicima. Poznavanje matematičara i njen urođeni talenat za pisanje, netipičan za jednu matematičarku, rezultirali su knjigom koja se rijetko susreće u bh. literaturi.

Kako je dalje naveo akademik Milošević već iz samog predgovora je jasno da ovo nije biografska knjiga, jer autorica navodi da želi da 'otrgne od zaborava svoje drage profesore  i učitelje, da ih oživi, da pored priče o naučnom radu ispriča kratko i ponešto o svakome od njih'.

Koliko je autorica u svom naumu uspjela svjedoči zaključak akademika Miloševića.  Autorica je stvorila značajno djelo koje će sa zadovoljstvom čitati i oni kojima matematika nije osnovna životna preokupacija. Izuzetno široko poznavanje matematike autorici je omogućilo da znalački piše o različitim oblastima matematike kojima su se akademici bavili.

Promotor prof. dr. Mehmed Nurkanović smatra da je ova knjiga izuzetno djelo, te da su neki detalji zahvaljujući njoj prvi put ugledali svijetlo dana.

Ova knjiga je nešto posebno, drugačija od uobičajenog. Sadrži podatke i o ljudima koji nisu postali akademci ali su mnogo doprinijeli u razvoju matematike i nauke uopće na ovim prostorima. Bili su začetnici naučne i matematičke misli u BiH – smatra prof. dr. Nurkanović.

U svom obraćanju on se posebno osvrnuo na lik i djelo prof. akademika Mahmuta Bajraktarevića, prvog doktora matematičkih nauka u BiH koji je doktorat stekao u na čuvenoj pariškoj Sorbonnei, kojeg smatra uzorom.  Ipak nije zaboravio spomenuti ni druge profesore za koje smatra da su ostavili neizbrisiv trag u stvaranju matematičkih ličnosti.

Autorica knjige akademkinja prof. dr. Mirjana Vuković s ponosom je kazala da bi se teško odlučila o kome od akademika bi govorila, jer je cijeli radni vijek provela s akademicima kojima je posvetila knjigu. Da je znala da će akademik Hanjalić biti u Sarajevu, zamolila bi ga da on govori o akademiku Maraviću, a ona bi govorila samo o knjizi.

Istakla je da treba svakako spomenuti akademika Vlatka Dolečeka kojeg je nazvala dragim kolegom i prijateljom od koga je potekla ideja da zajedno napišu knjigu o akademiku Manojlu Maraviću čiji je on, kao student bio demonstrator, a ona doktorantica, na šta je ona dodala da prihvata, ali da u nju uključe i akademika Мahmuta Bajraktarevića, čija je ona bila asistentica i kojeg je naslijedila. Nažalost, akademik Vlatko Doleček je uskoro preminuo, a ona je odlučila da u knjigu uključi i sve ostale akademike. Međutim, smatrala je da bi bilo nedopustivo  izostaviti profesore Veru Šnajder i Šefkiju Rljevića koji su ostavili neizbrisiv trag u razvoju matematike u BiH.

Zatim je govorila o akademiku prof. Manojlu Maraviću, svestranom matematičaru oko kojeg su se svi okupljali, a čiji je bila najmlađi od 4 doktoranta. Akademik M. Maravić bio je prvi doktor matematičkih nauka koji je odbranio doktorat na sarajevskom Univerzitetu, gostujući profesor na Wayne State University, Michige, USA (2 godine), napisao naučnu monografiju i bio koautor istorije svoje rodne Drežnice, a između ostalog dao izuzetan doprinos i u podizanju naučnog podmlatka kod nas.

Još jedna posebna ličnost o čijem životu i radu je autorica iznijela više detalja je akademik Branislav Martić.  Bio je najplodniji među svim matematičarima, objavio je preko 100 naučnih radova, u matematičkoj analizi, logici, geometriji, a pisao je i knjige da bi pomogao studentima kada nije bilo stručne literature,

Život mu je od malih nogu bio težak. Njegova majka je radila po kućama da bi ga školovala, rat je proveo u njemačkom logoru. „Može se slobodno reći da je za njega postojala samo matematika koju je bezgranično volio. Ona mu je pomogla da potisne u zaborav siromaštvo u djetinjstvu i strahote logora i rata, pomogla mu je i da mirno zakorači u vječnost“.

Jedna od mnogobrojnih svrha ove knjige kako smatra domaća članica ANUBiH-a prof. dr Mirna Džamonja jeste da saznamo kako se to gradilo akademsko matematičko društvo u našoj BiH.

Imamo pred sobom djelo koje je matematički i literarno značajno, istorijski dokument koji pokazuje kako je bilo nekada, jer nije bilo isto napraviti matematičko akademski uspjeh u jednoj zemlji izmučenoj različitim kolonizacijama i ratovima, i danas. Naši matematičari nisu radili samo na matematici nego i na izgradnji akademskog društva. Najveći doprinos jednog akademskog građanina nije njegovo naučno i umjetničko dostignuće nego da ga podjeli sa onima koji su stručni i sa svojom domovinom – naglasila je prof. dr. Džamonja. 

U svom izlaganju govorila je o akademiku Veselinu Periću, koji je bio prvi moderni algebrista u cijeloj Jugoslaviji.

Bio je pravi angažovani intelektualac, studentima je davao primjer ne samo svojim matematičkim znanjem i predavanjima nego i cjelokupnim ponašanjem vrlo jasno dajući do znanja da u matematici ne postoje nikakve razlike, ni nacionalne, ni vjerske, ni rasne, nego samo logika i rad – prisjetila se prof. dr. Džamonja.  

Promotor prof. dr Amela Muratović Ribić je govorila o akademiku Fikretu Vajzoviću kojeg smatra svojim uzorom.

Imala sam privilegiju biti student akademika prof. Fikreta Vajzovića. Izvodio je nastavu na više predmeta i istovremeno se i sam usavršavao u oblasti matematike. Svoju ljubav prema matematici prenosio je i studentima. Tihi, povučni gospodin koji je u znak pozdrava pred studentima skidao šešir, bio je omiljen i cjenjen.

Autorica je u svojoj knjizi istakla značaj Akademije u društvu, a istovremeno naglasila ljudsku stranu akademika i kao takve ih prikazala. Na kraju promocije se zahvalila prisutnima otkrivši šta joj je bila glavna vodilja tokom pisanja knjige.

Knjigu sam pisala sa velikom ljubavlju. Željela sam da se ti veliki ljudi, čija je zasluga stvaranje matematike u našoj sredini, pamte – zaključila je akademkinja Vuković.

Promociju knjige je organizovalo Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH-a, a knjiga štampana uz podršku Federalnog Ministarstva obrazovanja i nauke. Knjiga je štampana u Štampariji Fojnica.