Promocija projekta „Digitalizacija baštine Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine“ održana je u amfiteatru ANUBiH-a 29. 11. 2023. godine.

Projekat digitalizacije arhivske i ostale građe ANUBiH-a, kao dijela kulturne baštine Bosne i Hercegovine, podrazumijeva stvaranje normativnog i infrastrukturnog okvira koji će omogućiti i podstaći široku dostupnost, korištenje i razmjenu sadržaja i olakšati pristup i predstavljanje ovog dijela kulturne baštine ANUBiH.

Cilj je da sistemski i na ujednačen način pristupimo čuvanju i prezentaciji građe koju posjeduje ANUBiH, kao i djela koja mi ne posjedujemo, a odnose se na rad članova koji više nisu s nama. Njihovi radovi nisu u posjedu ANUBiH jer su objavljeni ili pohranjeni na drugom mjestu. Mi ćemo to skupiti i digitalizirati, tako da ćemo imati sliku cijele djelatnosti Akademije od početka do danas, što je preko 70 godina. Za ovaj dio najvažnije je da se dogovorimo s nosiocem autorskih prava jer će građa biti prikazana onako kako oni dozvole – ponosno je na početku prezentacije projekta, objasnio akademik Asif Šabanović, generalni sekretar ANUBiH-a.

Digitalizirana i adekvatno predstavljena građa koju posjeduju Biblioteka i Arhiv ANUBiH-a treba da doprinese očuvanju i dostupnosti rezultata djelovanja ANUBiH. 

Želja nam je da ono što imamo u posjedu otvorimo društvu i svima onima koji hoće to da koriste u istraživačke svrhe – istakao je akademik Asif Šabanović.

Sva građa koja je nastala nakon 2010. godine na Akademiji čuva se i u elektronskoj formi u pdf formatu.

Ovu vrstu građe dodajemo zbirkama koje digitaliziramo. Naša stara izdanja ćemo sukcesivno dodavati – objasnila je Minela Đelmo, operativna rukovoditeljica projekta.

Na skeniranju i obradi građe radi osam uposlenika Akademije. Angažovana su i četiri studenta čiji zadatak je do sada bio samo skeniranje. U narednom periodu planirano je da i oni budu adekvatno obučeni da kontrolišu materijal.

Zbirke za digitalizaciju smo odabrali po kriterijima koje smo unaprijed postavili. Prvo smo odabrali zbirku „Ljetopis ANUBiH“ koji izlazi jednom godišnje, i predstavlja izvještaj o radu Akademije, njenih jedinica i radnih tijela. Do sada je izašlo 49 takvih knjiga, od kojih smo 39 trebali skenirati jer su ostale već u pdf formatu. Za tih 39 knjiga trebala su nam 4 mjeseca rada tokom kojih su one digitalizirane, obrađene i provjerene – dodala je Minela Đelmo ističući da su zadovoljni urađenim.

Skeniranje i obrada publikacije kao što je “Ljetopis ANUBiH” trajala je od jednog do tri dana, zavisno od obima knjižnog bloka.

Skeniranje traje kraće od obrade dokumenata. Starije publikacije se duže obrađuju. Skener prepoznaje sve promjene tako da je važno tokom obrade iščistiti sve što bude potrebno. Nakon obrade dokument ide na standardizaciju i potom se pretvara u arhivski primjerak i onaj koji je spreman za pretraživanje – kazala je Sabina Vejzagić, članica tima projekta.

Akademija je opremljena tako da može uraditi osnovnu digitalizaciju i sačuvati dokumente koje digitalizira. Sadržaj koji je do sada obrađen dostupan je za pretraživanje po ključnim riječima.

Ovakav pristup obrade nam omogućava potpunu indeksaciju jednog dokumenta. Sve što je unutar dokumenta postaje pretraživo. Moguće je tražiti i po datumu izdavanja, po pojedinim autorima, naslovu i tematici dokumenta – objasnila je Šeila Bećirović Ramić, vanjska saradnica na projektu.

Sistem je trenutno dostupan na bosanskom i engleskom jeziku.

Sve što je trenutno dostupno na stranici https://bastina.anubih.ba, bit će dostupno i u narednih mjesec dana. Nakon toga dokumenti će biti zatvoreni i za njihovo preuzimanje bit će potrebna registracija – rekla je Šeila Bećirović Ramić.

Projekat su finansirali Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo (2022) i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (2023).

Bez njihove podrške i danas bismo govorili da imamo ideju – naglasio je na kraju svog obraćanja akademik Asif Šabanović.

Dugoročni cilj ovog projekta je stvaranje digitalnih sadržaja i pružanje usluga baziranih na savremenim informacionim tehnologijama, interoperabilnosti i dugoročnoj iskoristivosti, ali i uključivanje u nacionalne i evropske projekte izgradnje informacionog društva.