“Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću: Historijski izazovi i dostignuća u razvoju državnosti Bosne i Hercegovine” naziv je dvodnevnog naučnog skupa kojim je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obilježila 80. godišnjicu Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a i Drugog zasjedanja AVNOJ-a.

 ana naučni skup je okupio mnoštvo zvaničnika i više od 30 naučnika iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Engleske, Austrije i Italije posvećenih historiji i razvoju državnosti Bosne i Hercegovine.

Predsjednik ANUBiH akademik Muris Čičić smatra da je svaki događaj koji vodi ka rješavanju neke krize u BiH važan, posebno kada je u pitanju ojačavanje elemenata državnosti Bosne i Hercegovine. Kako je kazao, BiH je prošla kroz turbulentna vremena i današnju situaciju možemo nazvati kriznom.

Akademik Čičić napominje da se današnji koncept državnosti BiH isključivo veže za Evropsku uniju i NATO.

Rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Rifat Škrijelj ovim je povodom istakao da ovaj prestižni naučni skup, organizovan u partnerstvu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Fonda Memorijala Kantona Sarajevo, označava značajan trenutak u našem zajedničkom nastojanju ka sticanju znanja i razumijevanja pitanja državnosti Bosne i Hercegovine.

“Osjećam snažnu potrebu da podsjetim na važnost akademskog istraživanja i otvorenog dijaloga u oblikovanju naših perspektiva o krajnje slojevitom procesu razvoja bosanskohercegovačkog društva” – istakao je rektor Škrijelj. 

„Program ovog skupa svjedoči o posvećenosti i intelektualnoj zainteresovanosti eminentnih domaćih i međunarodnih naučnika koji neumorno nastavljaju sa istraživanjem različitih aspekata jedinstvenog procesa izgradnje naše društveno-političke zajednice” – dodao je rektor Škrijelj.

Akademik Mirko Pejanović je podvukao da je BiH imala sreću da se nakon četiri godine rata u miru gradi i razvija, te da dobije geopolitički okvir koji se zove Dejtonski mirovni sporazum. Također, mirovne međunarodne snage su osiguravale da se razvija projekt integracije države BiH u Evropsku uniju i NATO, a što će prema njegovim riječima, u konačnici BiH donijeti ostvarivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić istakao je da hiljadugodišnja historija i kontinuitet BiH dovoljno govore o državnosti ove zemlje, dok su "međaši naše državnosti“ Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, Povelja Kulina bana, snažna feudalna država za vrijeme kralja Tvrtka, referendum o nezavisnosti i međunarodno priznanje BiH kao suverene države.

“Narod BiH želi da živi u suverenoj državi BiH. Ne treba zaboraviti da u svijetu ima skoro 6.000 naroda, a samo 193 države, što govori o snazi bh. naroda i njegovom državnotvornom opredjeljenju. U ovom vremenu nam je potrebno snažno političko vodstvo koje će BiH pozicionirati u skladu s našim državnotvornim interesima” – rekao je Zvizdić.

“Budućnost BiH vidim u daljem jačanju i izgradnji demokratske, multietničke, antifašističke, građanske, evropske, sekularne i naravno jedinstvene, stabilne i prosperitetne države” – završio je svoje obraćanje Zvizdić.

Konferenciji je prisustvovao i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt koji je istaknuo da je potrebno dati određene savjete za evropsku budućnost BiH, te razgovarati o načinu transformacije koncepta bratstva i jedinstva i federalizacije, koji su nekada ranije postojali u BiH, u sistemu individualne demokratije.

“Mi to moramo raditi zajedno i bez obzira na određene izjave Milorada Dodika, moramo sjesti i razmišljati kako možemo doći do bolje BiH unutar Evropske unije i pune implementacije Dejtonskog sporazuma” – ocijenio je visoki predstavnik.

Naglasio je viziju BiH kao "samostalne, stabilne i sigurne zemlje sposobne da se osloni na unutarnje snage - na svoj potencijal i kapacitet, ljude i omladinu".

"Velika mi je želja da vidim ostvarenje ove vizije BiH. Međutim, još je mnogo pitanja i prepreka na kojima treba raditi, uz puni angažman međunarodne zajednice kako bi se pomoglo BiH na tom putu. Uvjeren sam da ćemo zajedno ostvariti ovaj cilj", - dodao je visoki predstavnik.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk vidi državnost BiH onako kako je i zacrtana prije 80 godina, kao država svih njenih građana i naroda, ali napominje da je historija pokazala da u BiH nakon Drugog svjetskog rada nije pobijeđen fašizam, što se itekako moglo vidjeti u agresiji na BiH od 1992. do 1995. godine.

“Fašizam će očito tinjati u BiH i svijetu i naša je odgovornost da fašizam u svakom trenutku, na svakom mjestu i svakom obliku uništimo i to ćemo i raditi u narednom pariodu. Državnost se gradi i mi smo tek na svom začetku gradnje snažne države. U istorijskim konotacijama 80 godina nije dug period i sigurno je da ćemo našu državnost morati braniti i u narednom periodu” – zaključio je Uk.

Direktor JU “Fond Memorijala Kantona Sarajevo”, Ahmed Kulanić je istakao značaj obrazovanja, nauke i istraživanja za razvoj svakog društva i izgradnju kolekivnog sjećanja na historijske događaje i ličnosti koje su doprinijele očuvanju Bosne, bosanskog duha i pluralizma, te pozvao na snažno političko vodstvo koje će osnažiti institucije i institucionalizaciju znanja.

“Sve ono o čemu se govori na naučnom skupu je jedan vid doprinosa općoj kolektivnoj svijesti o važnosti države BiH i njenih institucija. Zbog toga je Fond Memorijala Kantona Sarajevo s ponosom suoorganizator ovoga naučnog skupa” - istakao je gospodin Kulanić.

I ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, Adna Mesihović pozdravila je naučni skup ističući važnost odluke da učesnici koji imaju bogato i inspirativno naučno i praktično znanje i iskustvo pričaju o ovako bitnoj temi, kotinuitetu državnosti BiH.

“Ponavljati značajne historijske fakte je važno jer naučnim djelovanjem možemo spriječiti sve pokušaje podjele BiH i jačati značaj obilježavanja 25. Novembra, Dana državnosti BiH” – rekla je ministrica Mesihović.

“Ovaj naučni skup je poseban, baš kao što je posebna i godišnjica”, s ponosom je kazao predsjednik Naučnog odbora akademik Mirko Pejanović.

Bosna i Hercegovina, kako je podsjetio Pejanović, geopolitički je prostor koji u svojoj cjelovitosti i posebnosti traje hiljadama godina, ali je svoju posebnu državnost obnovila na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. godine.

“U literaturi se to smatra i obnovom srednjovjekovne državnosti Bosne i Hercegovine” - podcrtao je akademik Pejanović.

Naglasio je kako je BiH kao jedna od šest jedinica SFRJ zabilježila ogroman preobražaj od 1945. do 1992. godine, te da je u brojnim referatima upravo ovaj period istaknut kao zlatno doba Bosne i Hercegovine.

“U nepunoj deceniji BiH je prošla nekoliko historijskih izazova, ali je uspješno iz njih izašla. U vremenu postdejtonskog razvoja BiH također prolazi brojne teškoće i zaplete, ali bilježi i određene uspjehe. BiH sada stoji pred historijskim izazovom, a to je da ostvari članstvo u EU i NATO savezu” - objasnio je akademik Pejanović.

Zadnji historijski izazov je i tema akademikovog referata.

“To znači da BiH – nasuprot brojnim historijskim turbulencijama  uspijeva da gradi svoj mir i modernu državnost, te da je na nekoliko koraka od članstva u najrazvijenijem klubu zemalja”, dodao je akademik Pejanović.

Dvadeset peti novembar se sada obilježava samo na jednom dijelu zemlje, uz nastojanje da se sva njegova obilježja iz prethodnog vremena izbrišu iz memorije riječi su kojima se naučnom skupu obratio Zijad Šehić, bosanskohercegovački historičar dodajući “Otkako je nacionalizam u procesu disolucije Jugoslavije postao dominantna ideologija u Bosni i Hercegovini počelo je negiranje njenog povijesnog bića kao i univerzalnih principa ZAVNOBiH-a”.

Govoreći o bratstvu i jedinstvu kao temelju socijalističke Jugoslavije historičar Ivo Goldstein je analizirao postanak, značenje i evoluciju te parole.

“To je jedinstvo koje se stvara u jednoj racionalnoj, demokratskoj, liberalnoj diskusiji u kojoj sudionici imaju osjećaj odgovornosti za ono što se mora dogoditi na kraju, a to je da mi ne smijemo izaći iz ove sobe bez nekog rješenja”- objasnio je Goldstein.

Posebna pažnja u radu Milivoja Bešlina višeg naučnog saradnika Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu je posvećena državno-utemeljiteljskom zasedanju AVNOJ-a u Jajcu 1943. na kome je usvojen nacionalno-emancipatorski koncept države u izgradnji.

“Unutar navedene konstelacije utvrđena je državnost i nedeljivost BiH kao istorijski državotvorne i etno-konfesionalno specifične jedinice. U navedenim okvirima utemeljena je i ravnopravnost tri bosanskohercegovačka naroda – Muslimana, Srba i Hrvata” – podsjetio je Bešlin.

Iako je na naučnoj konferenciji dominantan historijski diskurs, kako je kazao prof. dr. Husnija Kamberović, dopisni član ANUBiH, ovo je interdisciplinarni skup koji okuplja i historičare, politologe, pravnike, ekonomiste i ostale.

“Ideja je i da se na ZAVNOBiH ne gleda izolirano, što je bila praksa posljednjih 30. godina na ovim postjugoslavenskim prostorima. Da, mi razgovaramo o ZAVNOBiH-u, želimo razgovarati o državnosti BiH, ali ne želimo izgubiti jugoslavenski kontekst. Zato naglašavamo ZAVNOBiH i važnost AVNOJ-a, jer je tada potvrđen status BiH kao ravnopravne članice jugoslovenske federacije.” - dodao je prof.dr. Kamberović.

Predmet analize njegovog referata je razumijevanje značaja ovih zasjedanja u historiji Bosne i Hercegovine iz perspektive Rodoljuba Čolakovića.

“On je bio stari komunista, Bosanac, čak se tako i potpisivao. Bio je intelektualac koji se nikada nije odricao svoje nacionalne pripadnosti. Jugoslovenski političar, odan Bosni, razlučen između svog bosanstva i svog srpstva. Ostavio je vrijedna svjedočanstva o atmosferi pred i u toku zasjedanja ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a”.

Konferencija je pokušaj, zaključio je prof.dr. Kamberović, da se na historijske procese gleda izvan mitskih predstava, a referati pokazuju da ovdje takvoj mitologiziranoj prošlosti nema mjesta. Oni se isključivo bave naučnom stranom onoga što je tema skupa.

Doktor političkih nauka Elvis Fejzić je istakao da su specifični socijalni, ekonomski, politički i nacionalni izazovi sa kojima se suočavala SR BiH u SFRJ, kao jedna od federalnih jedinica, bili preteški.

“Donekle su opredjelili njen status u SFRJ. One najkrupnije izazove koje nikako nije uspjela rješiti ili su rješeni na nefunkcionalan način, unijela je kasnije u BiH koju imamo nakon višestranačkih izbora. To je do danas ostao politički teret za funkcionisanje BiH kao suverene države”- kazao je Fejzić.

Bh. akademik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, Adamir Jerković, u svom izlaganju podsjetio je i na riječi prvog predsjednika Republike BiH Alije Izetbegovića.

“Ako ne bismo prihvatili da ovdje ravnopravno žive Srbi, Hrvati i Bošnjaci, time bismo automatski išli na ruku Tuđmanovom i Miloševićevom konceptu ukidanja BiH. Treba tražit način da se dogovorimo”.

Prema riječima akademika Jerkovića predsjednik Izetbegović je uvijek bio za dogovor, ali  ne nužno I zaborav.

“Događaje iz prošlosti nikada ne smijemo zaboraviti. Sudbonosne dane kao što je ono što se dogodilo u Srebrenici, Bošnjaci moraju trajno zapamtiti i čuvati kroz generacije “- parafrazirao je Jerković riječi koje mu je prenio prvi predsjednik R BiH.

Dr.sci. Šerbo Rastoder, direktor Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka u svom radu se bavio autorom proustaškog elaborata o Novopazarskom Sandžaku za koji policijski organi nikada nisu pokazali interesovanje. Na kraju izlaganja napominje da je po njemu suštinska teza razvoja BiH država jednakih građana. Te se pita da li je ona uopće moguća u BiH.

Iako bh. društveno-političke prilike sugerišu da je trenutno teško doći do pravnog rješenja koja će omogućiti da se definiš i usvoji predmetni propis prof. dr. sc. Albin Muslić, ističe da je od presudne važnosti da se što prije donese Zakon o državnoj imovini Bosne i Hercegovine.

“Što raditi sa državom čija struktura ima za posljedicu da veliki broj ljudi gubi osjećaj njenoj pripadnosti?” – pita se akademik Ivan Cvitković u svom referatu. 

“I ja, poput Maaloufa ‘nikad neću prestati da se borim protiv ideje da bi narodima koji praktikuju različite jezike ili religije bilo bolje da žive odvojeno jedni od drugih.’ Suživot, život jednih sa drugima, je jedina mogućnost opstanka Bosne i Hercegovine”- navodi akademik Cvitković.

Prema riječima dr. Žarka Papića afirmacija vrijednosti ZAVNOBiH-a jedina je moguća osnova borbe protiv separatizma i unitarističke centralizacije.

“Ali isto tako ciljna grupa za održivost moraju biti Hrvati i Srbi. Davno je neko rekao većinskim nacijama treba dosoliti, a manjinskim odsoliti” – simbolično je dočarao svoje mišljenje dr. Papić.

Analizu Dejtonskog mirovnog sporazuma prezentirao je prof. dr. sc. Zdravko Lučić u konačnici ga ocjenjujući vrlo uspješnim mirovnim sporazumom koji daje dobre pretpostavke za daljnju nadgradnju državno – pravnog subjektiviteta BiH.

“Sa postojećim rješenjima ne možemo u Evropu. Sad moramo imati hrabrosti, i iskoristiti naučni potencijal u sinergiji sa novim političarima” – mišljenja je prof. dr. sc. Lučić.

Suverenitetom BiH i bosanskim identitetom u svom referatu bavio se  prof. dr. Senadin Lavić. “Navika je bila da se navodno može samo na homogenoj monoetničkoj i monoreligijskoj osnovi praviti politička zajednica što je pokazivalo i otkrivalo religijsku isključivost koja je ordinirala u pozadini balkanskih identitetnih procesa i ostavila svoje duboke i usmjeravajuće tragove”.

Auditorijumu se obratio i prof. dr. Mile Babić, dopisni član ANUBiH pojasnivši kako on gleda na današnju situaciju.

“Imamo tri konstitutivna naroda koji su oduzeli slobodu drugim narodima – Romima, Židovima i ostalim. Oduzeli su i građanima njihova ljudska prava. Oni stalno šire mržnju. Kako? Pa tako što čim jedan pripadnik konstitutivnog naroda sarađuje s pripadnikom drugog konstitutivnog naroda, biće proglašen plaćenikom i izdajnikom. Moramo prekinuti s tim” - naglasio je prof.dr. Babić.

Profesor Babić smatra da je BiH na vratima Evropske unije, koja je danas najvažniji humanistički projekt u historiji čovječanstva. Stoga, kako je istakao, narodi u BiH treba da se oslobode ideologija, da budu slobodni ljudi, jednakopravni, te da svaki čovjek ima ljudsko dostojanstvo.

“Mi smo na vratima Evropske unije, nastale nakon drugog svjetskog rata. To je najvažniji humanistički projekt u povijesti čovječanstva. Da bude mir, napredak i suradnja. Evropske vrijednosti su vrijednosti slobode od ideologija. Bilo koja ideologija je laž. Oni su rekli ‘ne’ ratu, genocidu i bratoubojstvu. Jedna od osnovnih vrijednosti podrazumijeva i da svaki čovjek mora imati ljudsko dostojanstvo.  To je današnje dostignuće civilizacije i put ka EU”-  saopštio je prof.dr. Babić.

Prof. dr. Stefan Hammer sa Univerziteta u Beču mišljenja je da bi Visoki predstavnik mogao utrti put za demokratsko odlučivanje. “Ne mogu da procjenim koliko je to realno, ali odgovornost je na međunarodnim akterima koji su bili uključeni u mirovni sporazum u BiH. Oni trebaju da osiguraju da se građani BiH kroz demokratsko samoopredjeljenje mogu osloboditi zatvora Dejtonskog ustava.”

Prof. Stefano Bianchini, stručnjak za balkanska pitanja govorio je o prijedlozima za mirovne planove od 1992. do 1994. godine, te ih nazvao korjenom neuspjeha u izgradnji funkcionalne države u BiH.

“Rad se fokusira na glavne političke i kulturne korijene koji su doveli do takvog neuspješnog rezultata, ostavljajući nacionalističke pristupe da ustraju i nakon rata, utječući na nesposobnost institucionalne strukture BiH”- pojasnio je prof. Bianchini.

Profesor emeritus Ustavnog prava dr. Kasim Trnka smatra da je zaustavljanje procesa degradacije državnosti BiH moguće samo transformacijom postojećih ustavnih rješenja kojom bi se osiguralo prihvatanje savremenih demokratskih standarda i evropskih vrijednosti.

“Mapa tog puta utvrđena je obavezom provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava i ispunjavanjem kriterija za otvaranje pregovaračkog procesa za pristup Evropskoj uniji”- mišljenja je prof. dr Trnka.

 “Koje su to posebnosti, šta čini tradiciju, a šta modernu?” – pitanja su na koja u svom referatu odgovore traži dr. sc. Dževad Drino ističući da su ona neophodna u dosadašnjim pokušajima unifikacije prava putem tzv.direktiva EU i presuda evropskih sudova.

“Izrastanje multikulturne svjetske zajednice  bilo bi nezamislivo bez jedine multikulturne države  u jugoistočnoj Evropi, bez BiH” – riječi su kojim je završio svoje izlaganje dr. sc. Drino.

Iako smatra neminovnim i referiranje na ponašanja susjednih republika fokus rada dr.sci. Nevena Anđelića je na internim događajima unutar Bosne i Hercegovine.

“Nove političke elite nikada nisu uspjele uspostaviti sistem vladanja u republici koji bi omogućio sigurnost, prosperitet i kontinuirani razvoj društva”- navodi dr.sci. Anđelić koji predaje međunarodne odnose i ljudska prava na londonskom “Regent’s univerzitetu” (Regent’s University London).

U svom radu dr. sci. Jasmina Bešlagić je zaključila da “Izloženi mehanizmi etnicizacije i politizacije pitanja sastava, izbora sudija i načina donošenja odluka Ustavnog suda BiH su pogubni za državu BiH i njen ustavno - pravni poredak, državnost i državno - pravni kontinuitet”.

Unutar savremenog bh. društva, kojeg karakterišu „etnocentrizam i populizam“ u značajnoj mjeri je prekršen princip narodnog suvereniteta pojasnila je tokom izlaganja dr. sci. Dženeta Omerdić.

“Odredbama Ustava BiH stvorena je sistematska nejednakost životnih šansi zbog koje pojedinci, građani Bosne i Hercegovine, ne mogu jednako politički participirati u Bosni i Hercegovini” – istakla je dr. sci. Omerdić.

Da treba preduzeti korjenite reforme stava je dr. sci. Lada Sadiković.

“Za izgradnju države Bosne i Hercegovine kroz efikasnu primjenu temeljnih evropskih vrijednosti, kako Vijeća Evrope tako i Evropske unije, neophodno je izvršiti ustavnu reformu, koja će Bosnu i Hercegovinu dovesti u istu poziciju u kojoj se danas nalaze sve ostale punopravne članice Evropske unije” – naglasila je dr. sci. Sadiković.

Lažnom dilemom bh. konstitucionalizma u svom referatu bavili su se dr. sci. Dražen Barbarić i dr. sci. Ana-Mari Bošnjak.

“Cilj je bio opisati kontekst stvaranja ustavnog uređenja i njegove reinterpretacije kroz percepcije triju nacionalnih zajednica. Ono što se detektira kao najvažnija devijacija bh. političkog okvira je nepostojanje tzv. „politike priznanja“. Završni dio raspravlja o preskriptivnim elementima koji bi mogli generirati poboljšanje našeg ustavnog okvira i stvaranje stabilnog multinacionalnog društva i funkcionalne moderne države” – kazao je dr. sci. Barbarić.

“Akademija želi da pokaže da ideja ZAVNOBiH-a nije uništena i treba je u kontinuitetu promatrati kao najvažniji dar partizana svim građanima Bosne i Hercegovine” - kazao je doktor političkih nauka Nerzuk Ćurak.

Smatra da je BiH u teškoj geopolitičkoj situaciji zbog prodora teških konzervativnih, rigidnih, šovinističkih ideologija koje su uvijek protiv multietničkih društava, te da stanje u svijetu sa stanovništva BiH nije dobro.

“Mi znamo da imamo ranjenu državu i mi moramo unutar smanjenog manevarskog prostora pronalaziti načine za konsensuz i izgradnju BiH. Trebamo okončati politike neprijateljstva i graditi svoju zemlju”.

Ideju zajedništva ne treba unaprijed proglasiti utopističkom misli prof Ćurak - “Ona je ugrađena u tkivo BiH. Zašto se toga odricati nakon 80 godina, a odrekli smo se. Moj prijedlog je da vratimo dignitet i uspostavimo državnu nagradu ZAVNOBiH”.

Kako bismo bili u korak s vremenom i novim dostignućima dr. sci. Ćurak smatra da iako već kasnimo važno se pozabaviti i sa novim varijacijama fundamentalnih tema za BiH.

“Neka adekvatna vlast bi trebala razmisliti o formiranju Instituta za istraživanje budućnosti. Već kasnimo jer razvoj umjetne inteligencije je dramatično pitanje za ljudski rod” – podjelio je svoju ideju dr. sci. Ćurak.

O razvoju državnosti BiH u integracijskom procesu u EU govorio je dr. sci. Elmir Sadiković.

“Članstvo u EU mjenja i usmjerava način kreiranja javnih politika, što će u našem slučaju nužno dovesti do rekonfiguracije države u smislu podjele nadležnosti u kreiranju i provođenju javnih politika između države, entiteta, kantona i jedinica lokalne samouprave” – istakao je dr. sci. Sadiković napominjući i da - “Takozvani suverenisti često koriste tezu da je EU narušava suverenitet nacionalnih država. To načelno jeste tačno, ali je površan pristup. Međutim  male i srednje države, kao što je naša država, članstvom u EU, kao velikom sistemu tek postaju politički relevantne i jačaju svoj suverenitet”.

Prof. dr. Željko Šain prezentujući rad na kojem je sarađivao sa kolegama prof. dr. Jasminom Selimović i dr. Edinom Tasom ističe da su brojni izazovi industrije osiguranja u BiH koja predstavlja neminovnu sastavnicu njenog ekonomskog rasta i razvoja.

“Te izazove treba jasno identificirati, ocijeniti njihove pondere koji su kompleksne naravi i poduzimati konkretne aktivnosti na putu osavremenjavanja ove industrije potrebama osiguranika, društvene zajednice i države” – pojasnio je prof. dr. Šain.

Civilizacija je otišla u krivom pravcu glorifikujući samo materijalna dobra.

“Svi problem ovog svijeta nastali su jer se nije uspostavila ravnoteža između materijalnog i duhovnog. Dok se ne napravi na znanstvenim osnovama temeljita multidisciplinarna uspostava ravnoteže materijalnog i duhovnog, po meni nema budućnosti za ovu civilizaciju” – mišljenja je prof. dr. Šain.

“Da bismo spasili svoje tijelo, dušu, imovinu i državu, u BiH moramo razvijati svijest šta je sigurnost, šta je djelatnost i industrija osiguranja” – kazao je prof. dr. Šain dodajući da je država sistem mozaik – “Sastavljena je od cijelog niza nekonačnih elemenata, u kojima je prisutno osiguranje i kao djelatnost i kao industrija”.

Na samom kraju svog izlaganja prof. dr. Šain je dao prijedlog da se uvede tradicionalna, godišnja konferencija povodom ZAVNOBiH-a, koja bi bila tematizirana –“jer država se brani i koliko je se sjećamo”.

Bosanski franjevac, Ivo Marković smatra da narušavanje mira provokativnim sukobima dezintegrira BiH na štetu svih.

“Unatoč svim iskušenjima kroz koja BiH prolazi u miru nakon rata, mir se pokazuje kao jedini adekvatan ambijent i najveća vrednota bez koje nitko u BiH nema šansu išta postići” – rekao je fra Marković.

Marko Attila Hoare, britanski historičar bivše Jugoslavije i pisac dvije knjige o Drugom svjetskom ratu u BiH, na naučnom skupu govorio je o proglašenju Ustava Narodne republike BiH iz 1946. godine kao završnoj fazi narodnooslobodilačke borbe.

“Mir kao pretpostavka razvoja i unutarnje integracije” naziv je referata kroz koji monsinjor Franjo Topić pojašnjava da – “izgradnja i očuvanje mira ne bi smjela biti zadaća pojedinaca, nego prioritet svih organizacija i svakog pojedinca”.

“Mir je ključan za stabilnost, pomirenje, regionalnu sigurnost i poštivanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Važno je da se nastavi ulagati napore u očuvanje mira i izgradnju prosperitetne i inkluzivne države za sve njezine građane” – istakao je prof. Topić i završio s idejom koju često ponavlja - “Mir nije sve, ali bez mira sve je ništa” .

“BiH je od prvog dana svoga postreferendumskoga postojanja kao nezavisna država izložena etnonacionalističkim udarima različitih tipova i oblika njihove manifestacije” – smatra u svom radu pod nazivom “Udar na ZAVNOBiH je udar na opstojnost BiH” akademik Slavo Kukić napominjući da – “Nema sretnog naroda bez sretnog građanina”.

Rad koji je pred auditorijem izložio Sead Turčalo dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu predlaže višestruku strategiju za razvoj BiH u 21. stoljeću.

“To uključuje reforme usmjerene na uravnoteženu vanjsku politiku koja navigira kroz složenu mrežu regionalnih i globalnih saveza. Sintetizirajući širok spektar akademske literature i empirijskih podataka, cilj rada je da doprinose tekućem diskursu o geopolitičkom pozicioniranju BiH i nudi sveobuhvatan okvir za njen budući razvoj” – objasnio je dekan Turčalo.

Da historija uvijek ima određen značaj za sadašnjost i budućnost potvrđuje akademik Esad Duraković - “To je slučaj naročito sa BiH, jer u njoj se iz perspektive poremećene sadašnjosti revidira prošlost da bi se na osnovu poremećenosti obje perspektive odredila njena budućnost koja u takvom slučaju može biti samo tragična”.

Naš temeljni zadatak je očuvanje državnosti.

 “Jedan od ključnih faktora za to jest ustavno i međunarodno priznanje, afirmiranje bosanskohercegovačke nacije, bosanstva, ili kako se već postigne dogovor, ali u svakom slučaju u značenju građanske pripadnosti državi, kao što je to i u svim drugim zemljama u svijetu” – poručio je akademik Duraković.

Cjeloviti prilozi svih sudionika dvodnevne naučne konferencije, zahvaljujući finansijskoj pomoći Fonda Memorijala Kantona Sarajevo bit će objavljeni i štampani u Zborniku.