Ujedinjeni za zemljište/tlo

5. decembar 2023. godine - Svjetski dan zemljišta/tla

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Svake godine gubi se najmanje 100 miliona hektara zdravog zemljišta, a novi podaci UN-a upozoravaju da zemljište/tlo degradira brže nego što ga je moguće obnoviti.

Konvencija UN-a o borbi protiv dezertifikacije/degradacije (UNCCD) najavljuje lansiranje svog prvog Data Dashboarda koji prikuplja podatke iz nacionalnih izvještaja od 126 zemalja i koji pokazuje da degradacija zemljišta napreduje zapanjujućom brzinom u svim regijama. Brže nego što ga je moguće obnoviti.

Između 2015. i 2019. godine svijet je izgubio najmanje 100 miliona hektara zdravih i produktivnih zemljišta svake godine, što je dvostruko više od Grenlanda. Ovakvi statistički podaci ističu potrebu za hitnom intervencijom, jer rastuća degradacija zemljišta nastavlja destabilizirati tržišta, zajednice i ekosisteme širom svijeta. Degradacija zemljišta ubrzava se širom Afrike, Azije i Latinske Amerike, ali i ostalih dijelova svijeta.

Pokretanje UNCCD Data Dashboarda se dešava u kritičnom trenutku, jer su se svjetski lideri i stručnjaci (od 13. do 17. novembra 2023. godine) okupili u Samarkandu, Uzbekistan, na 21. zasjedanju UNCCD Odbora za reviziju provedbe Konvencije (CRIC 21). Delegati su pregledali globalni napredak postignut prema Neutralnosti degradacije zemljišta (LDN) i suočili se s gorućim problemima poput povećanja otpornosti na sušu, promovisanja zemljišnih prava žena, i borbe protiv pješčanih oluja.

Prvi UNCCD Data Dashboard nudi zapanjujući uvid u brzi gubitak zdravog i produktivnog zemljišta širom svijeta, sa strašnim posljedicama za milijarde ljudi. U isto vrijeme vidimo i neke 'svijetle tačke' – zemlje koje se učinkovito bore protiv dezertifikacije, degradacije zemljišta i suše. Tokom okupljanja u Uzbekistanu je razmotren globalni napredak prema zaustavljanju gubitka zemljišta, s jasnom porukom da degradacija zemljišta zahtijeva hitnu pažnju. – rekao je izvršni sekretar UNCCD-a Ibrahim Thiaw.

UNCCD Data Dashboard odražava alarmantnu stvarnost širom svijeta i otkriva značajne razlike kada je u pitanju udio degradiranog zemljišta po regijama. Istočna i središnja Azija, te regije Latinske Amerike i Kariba doživljavaju najviši nivo ozbiljne degradacije, koja utiče na najmanje 20 posto njihove ukupne površine.  U međuvremenu, subsaharska Afrika, zapadna i južna Azija te Latinska Amerika i Karibi su iskusili degradaciju zemljišta po stopama bržim od svjetskog prosjeka. Naime, 163 miliona hektara u podsaharskoj Africi te 108 miliona hektara u Latinskoj Americi i na Karibima podleglo je degradaciji zemljišta od 2015. godine.

Ključni elementi naučnog konceptualnog okvira za uspostavu LDN i njihovi međusobni odnosi

Uprkos sumornoj globalnoj slici, postoje primjeri zemalja koje se učinkovito bore s problemom dezertifikacije, degradacije zemljišta i suša. U podsaharskoj Africi, Bocvana je smanjila degradaciju zemljišta sa 36% na 17%  svoje teritorije. Zemlja je uspjela da ukupno 45,3 miliona hektara degradiranog zemljišta neutralizira, uključujući obje mjere da izbjegne daljnju degradaciju, kao i mjere intervencije obnove u odabranim žarištima degradacije zemljišta. Bocvana je, također, prijavila 1,42 miliona hektara kao svijetle tačke ili područja koja su obnovljena provođenjem odgovarajućih aktivnosti obnove i sanacije zemljišta.

U Dominikanskoj Republici udio degradiranog zemljišta smanjio se s 49% na 31%  između 2015. i 2019. godine, uz stalne napore da se obnovi 240.000 hektara u slivu rijeke Yaque del Norte i u područjima proizvodnje kakaa, u pokrajini San Franscisco de Macoris.

Dok je Uzbekistan prijavio najveći trenutni udio degradiranog zemljišta (26,1 posto) u regiji Centralne Azije, također je zabilježen najveći pad – s prethodnih 30% na 26% u usporedbi s 2015. godinom. Ukupno 3 miliona hektara zemljišta u Uzbekistanu je degradirano, najviše zbog isušivanja Aralskog mora. Između 2018. i 2022. godine, Uzbekistan je izvršio sadnju saxsaul drveća na površini od 1,6 miliona hektara za uklanjanje emisije soli i prašine s isušenog dna Aralskog more.

Iako se trendovi degradacije zemljišta razlikuju od regije do regije, podaci UNCCD-a upozoravaju da, ako trenutni trendovi ustraju, svijet će morati obnoviti nevjerovatnih 1,5 milijardi hektara degradiranog zemljišta do 2030. za postizanje LDN ciljeva sadržanih u ciljevima održivog razvoja (SDGs).

Iako globalni trendovi idu u lošem smjeru, još uvijek je moguće ne samo ispuniti, nego i premašiti ciljeve neutralne degradacije zemljišta. Ovo se može učiniti zaustavljanjem daljnje degradacije uz ubrzavanje napora na postojećim obavezama za obnovu jedne milijarde hektara degradiranog zemljišta do 2030. uz finansiranje i djelovanje pod slogalnom 'rukom pod ruku'. – rekao je Barron Orr, glavni naučnik UNCCD-a.

U obećavajućoj predanosti u izgradnji sigurnije i otpornije budućnosti, 109 zemalja je pokrenulo dobrovoljne ciljeve LDN-a do 2030, a još 21 zemlja je u procesu pristupanja. Između 2016. i 2019. godine opštim naporima, obezbijeđeno je približno 5 milijardi američkih dolara iz bilateralnih i multilateralnih izvora za borbu protiv dezertifikacije, degradacije tla i sušu. To je pomoglo da 124 nacije pokrenu širok spektar projekata usmjerenih na postizanje neutralne degradacije zemljišta i rješavanje problema i izazova koje nameću dezertifikacija, degradacija zemljišta i suša.

Važne, dodatne informacije:

Više od polovine svjetske populacije živi u urbanim područjima na površini od oko 1% zemljišta. Međutim, površina koja je potrebna za snabdijevanje gradova hranom, energijom i materijalima je najčešće 200 puta veća od površine područja samoga grada.

Neutralnost degradacije zemljišta ili skraćeno LDN je nova UNCCD inicijativa, inkorporirana u održive razvojne ciljeve (SDG 15.3.1), koja za cilj ima zaustavljanje aktivnog gubitka zdravog i kvalitetnog zemljišta usljed njegove degradacije. Prema UNCCD konvenciji neutralnost degradacije zemljišta definiše se kao stanje u kojem količina i kvaliteta zemljišnih resursa potrebnih za podržavanje funkcija i usluga ekosistema, kao i povećanje sigurnosti hrane ostaje stabilno ili se povećava u okviru određenih vremenskih i prostornih stanja i ekosistema. Cilj je da se gubici uravnoteže vremenom kako bi se postiglo stanje u kojem nema neto gubitka zdravog i kvalitetnog zemljišta. Funkcija zemljišta/tla u konceptu LDN ima za cilj: i) održavati i poboljšati usluge ekosistema; ii) održati ili poboljšati produktivnost zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane; iii) povećati otpornost zemljišta, a samim tim i stanovništva koje ovisi o zemljištu; iv) tražiti sinergiju povezanosti sa drugim ciljevima zaštite okoliša; v) ojačati odgovorno upravljanje i korištenje zemljišta (vi).

Preveo i pripremio:

Prof. dr. Hamid Čustović, profesor emeritus, član Biroa Komiteta za nauku i tehnologiju (UNCCD-CST) Konvencije i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Sarajevo, 17. 11. 2023. godine